{"id":12042,"date":"2019-08-29T11:31:00","date_gmt":"2019-08-29T11:31:00","guid":{"rendered":"http:\/\/vesticjarevija.com\/gavran\/"},"modified":"2019-08-29T11:31:00","modified_gmt":"2019-08-29T11:31:00","slug":"gavran","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vesticjarevija.com\/?p=12042","title":{"rendered":"Gavran"},"content":{"rendered":"<p><em>(Delovi iz Ve\u0161ti\u010dje Revije broj 15. &#8211; autorka <strong>Ana Pavi\u0107<\/strong> )<\/em><\/p>\n<p>U pri\u010dama o ve\u0161ticama se, kao po pravilu, spominju njeni ljubimci koji su, po istim pri\u010dama, ispunjavali zadatke koje bi im ona naredila, a lovci na ve\u0161tice su smatrali da su ih ve\u0161tice dobile na poklon od \u0111avola &#8230; Me\u0111utim, istina je sasvim druga\u010dija.\u00a0 Izbor \u017eivotinje je zavisio od mnogo faktora. Zna\u010dajan \u010dinilac u izboru \u017eivotinje koja \u0107e ve\u0161tici postati familijar i pomo\u0107nik u magijskom radu, imalo je bo\u017eanstvo sa kojim ve\u0161tica radi &#8230;<\/p>\n<p>U nordijskoj mitologiji gavran simbolizuje mudrost. Nordijski vrhovni bog Odin je u pratnji imao \u010detiri \u017eivotinje, dva vuka i dva gavrana, koji su mu stajali na ramenima. Legenda ka\u017ee da je slao svako jutro dva gavrana, Hugina (razmi\u0161ljanje) i Munina (pam\u0107enje) da lete po svetu i obave\u0161tavaju ga o svemu \u0161to se de\u0161avalo. Grci su gavrana smatrali proro\u010dkom pticom, posve\u0107enom bogu Apolonu, svetom pticom i njegovim glasnikom. U cilju proro\u0161tva, u omfalosu u Delfima, prema Strabonu, dato je mesto gavranovima; prema Pindaru orlovima; prema Plutarhu labudovima. Zajedni\u010dko im je bila uloga poslanika bogova i obavljanje proro\u010dkih funkcija, kao i da odvrate od uroka.Tako\u0111e su ga povezivali i sa boginjom mudrosti Atinom. Prema jednoj legendi boginja Atina je za mudrog savetnika imala gavrana, ali ga je zbog njegove brbljivosti zamenila sa sovom. Postoje i kazivanja da je vrana u stvari bila miljenica Atine, a ne gavran. Postoje i neke gr\u010dke i rimske legende o tome, da je gavran bio nekad srebrne boje. O tome Ovidije pi\u0161e: <em>\u201ePtica je nekada bila srebrne boje, sa tako sne\u017enim perjem da bi bila jednako lepa kao bilo koji golub.&#8221;<\/em> Po tom mitu, gavranu su vrane savetovale da ne prenosi svom gospodaru Apolonu lo\u0161e vesti, ali nije poslu\u0161ao savet i Apolon ga je kaznio pretvoriv\u0161i njegovo perje u crnu boju. Gavranovi su bili, tako\u0111e i obele\u017eje boginje Mitre.<\/p>\n<p>Ve\u0161tice smatraju da ih gavran vodi ka neponovljivoj avanturi prepunoj neo\u010dekivanog i opasnog. One ka\u017eu da magija \u010desto podrazumeva, u cilju sticanja duhovnih znanja, preuzimanje velikih rizika i izlaganje mogu\u0107oj propasti, a da je ba\u0161 gavran taj koji ih vodi du\u017e toga puta. Gavrana za svog magijskog \u017eivotinjskog pomaga\u010da biraju pogotovo ve\u0161tice posve\u0107ene boginji Morigan po\u0161to je gavran simbol njenog aspekta ratnice, proro\u010dice, \u010darobnice i isceliteljke. Ve\u0161tice koriste gavrana i kao duhovnog vodi\u010da, ali i kao pomaga\u010da u ritualima za\u0161tite, divinacije, isceljenja i aktiviranja psihi\u010dke energije &#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(Delovi iz Ve\u0161ti\u010dje Revije broj 15. &#8211; autorka Ana Pavi\u0107 ) U pri\u010dama o ve\u0161ticama se, kao po pravilu, spominju njeni ljubimci koji su, po istim pri\u010dama, ispunjavali zadatke koje bi im ona naredila, a lovci na ve\u0161tice su smatrali da su ih ve\u0161tice dobile na poklon od \u0111avola &#8230; Me\u0111utim, istina je sasvim druga\u010dija.\u00a0 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12043,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12042","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12042"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12042"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12042\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12043"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}