{"id":12076,"date":"2020-02-11T13:49:58","date_gmt":"2020-02-11T13:49:58","guid":{"rendered":"http:\/\/vesticjarevija.com\/groundhog-day-ili-dan-mrmota\/"},"modified":"2020-02-11T13:49:58","modified_gmt":"2020-02-11T13:49:58","slug":"groundhog-day-ili-dan-mrmota","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vesticjarevija.com\/?p=12076","title":{"rendered":"Groundhog Day ili Dan mrmota"},"content":{"rendered":"<p><em>(deo teksta koji je objavljen u Ve\u0161ti\u010djoj Reviji broj 26 &#8211;<\/em> <strong><em>autorka: Ljubica Petrovi\u0107<\/em><\/strong><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><em>)<\/em><\/p>\n<p>Kako se Imbolc, izme\u0111u ostalog, smatrao i danom za predvi\u0111anje vremena, gde je proricanje bilo uobi\u010dajeno za ovu svetkovinu, kao jedna je od drevnih tradicija koja je pre\u017eivela do danas, predvi\u0111alo se da ako osvane tmuran dan &#8211; zima se pribli\u017eava kraju, a ako je sun\u010dan dan da \u0107e biti jo\u0161 \u0161est nedelja zime. Kako su na ovaj dan, po legendi, mnoge \u017eivotinje izlazile iz dubokog zimskog sna iz svojih \u0161pilja da <em>\u201eisprobaju vreme\u201d ,<\/em> mnogi navode da je upravo to prethodilo obi\u010daju pod nazivom \u201e<em>Groundhog Day<\/em>\u201c, popularno nazvanim \u201e<em>Dan mrmota<\/em>\u201c, koji je poslu\u017eio kao osnova za snimanje \u010duvenog filma, kojem se na kraju mo\u017eemo zahvaliti za popularnost ovog obi\u010daja \u0161irom sveta.\u00a0Tradicija ka\u017ee da \u0107e se \u017eivotinja, ako vidi svoju senku na suncu, povu\u0107i se u svoju jazbinu, a ako je ne vidi da \u0107e se iza\u0107i van &#8211; \u0161to je tuma\u010deno ranim dolaskom prole\u0107a.<\/p>\n<p>Groundhog day nije uvek bila glupa tradicija ve\u0107 bazirana na kretanju Sunca i datira hiljadama godina unazad. Mnoge kulture podeliele su kalendar na \u010detvrtine po dva ekvinocija (kada su dan i no\u0107 jednake du\u017eine) i dva solsticija (najdu\u017ei i najkra\u0107i dani u godini), koji padaju u sredini svake sezone. Evropljani su dugo obele\u017eavali zimsko sredi\u0161te 2. februara proslavljanjem Imbolca kod vikana i pagana i Dan Sve\u0107a, ili \u201eSretenje\u201d (15. februara kod hri\u0161\u0107ana), koji je tako\u0111e uklju\u010divao predvi\u0111anje dolaska prole\u0107a, o \u010demu svedo\u010de stihovi stare engleske pesme: \u201e<em>Dan Sretenja<\/em>\u201d :\u00a0<em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p><strong><em>\u201eAko Dan Sretenja bude topao i svetao, z<\/em><em>ima \u0107e imati jo\u0161 jedan let\u00a0 a<\/em><em>li, ako je mrak sa oblacima i ki\u0161om,\u00a0<\/em><em>zima je nestala, i ne\u0107e se ponovo pojaviti\u201d. <\/em><\/strong><\/p>\n<p>Dok su mnogi ljudi slavili Imbolc u \u010dast boginje Brigid, razli\u010diti narodi su \u0161irom sveta, na osnovu paganske svetkovine razvili vlastite tradicije, kao i na\u010dine predvi\u0111anja kakvo \u0107e biti prole\u0107e, koja su \u010desto povezane sa \u017eivotinjama &#8211; medvedima, jazavcima, je\u017eevima, zmijama, gusenicom zvanom \u201e<em>vuneni medved<\/em>\u201c&#8230; Tokom vekova, ljudi su po\u010deli da tragaju za znacima vremena u svim vrstama \u017eivotinja, posebno kod \u017eivotinja u hibernaciji, tuma\u010dili dolazak prole\u0107a po tome da li \u0107e ta \u017eivotinja videti svoju senku. Nemci su, na primer, gledali da li je jazavac prestra\u0161en svojom senkom, Kana\u0111ani su posmatrali gusenicu koja je imala telo prekriveno dlakama kao medve\u0111e krzno, Srbi i Hrvati po pona\u0161anju medveda \u2026<\/p>\n<p>Proslava tzv.\u201e<em>Dan mrmota<\/em>\u201c mo\u017ee pratiti do ranih hri\u0161\u0107ana u Evropi, kada su primetili da je\u017e tra\u017ei svoju senku na Dan Sretenja. Me\u0111utim, obi\u010daj evoluira u vreme kada su britanski i nema\u010dki iseljenici prvi put do\u0161li u Ameriku, donev\u0161i sa sobom i svoje obi\u010daje, uklju\u010duju\u0107i i proslave me\u0111u kojima je i prognoza dolaska prole\u0107a na osnovu senke jazavca. No kako u Pensilvaniji nije bilo jazavaca, <strong>mrmot ga je zamenio<\/strong>. Ovaj mali \u201e<em>prognozer vremena<\/em>\u201c\u00a0 pripada grupi velikih podzemnih veverica poznatih kao mrmot, koji raste do du\u017eine 25 cm i mo\u017ee da \u017eivi u proseku od 6 do 10 godina, ali po legendi, Phil, kako su ga prozvali, je bio besmrtan, zahvaljuju\u0107i magi\u010dnom napitku koji pije. Poreklo ovog obi\u010daja datira iz paganskih vremena, kada su farmeri kr\u010dili svoju zemlju nose\u0107i baklje u procesiji pre setve, a za po\u010detak Groundhog day-a, smatrao se dan, 2. februar, 1887. godine, na Goblerovom brdu, kada je po predanju, prvi put napravio predvi\u0111anje dolaska prole\u0107a, mada se jo\u0161 1840. godine pominje zapis, prona\u0111en u dnevniku Jamesa L. Morrisa iz Morgantauna, Pennsylvania, kao komentar na prognosu doseljenika iz Nema\u010dke. Obi\u010daj je komentarisan i u \u010dasopisu 1886 godine gde je napisano <em>\u201ezver nije videla svoju senku<\/em>\u201c&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(deo teksta koji je objavljen u Ve\u0161ti\u010djoj Reviji broj 26 &#8211; autorka: Ljubica Petrovi\u0107\u00a0) Kako se Imbolc, izme\u0111u ostalog, smatrao i danom za predvi\u0111anje vremena, gde je proricanje bilo uobi\u010dajeno za ovu svetkovinu, kao jedna je od drevnih tradicija koja je pre\u017eivela do danas, predvi\u0111alo se da ako osvane tmuran dan &#8211; zima se pribli\u017eava [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12077,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12076","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12076"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12076"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12076\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12077"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vesticjarevija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}