(delovi iz knjige „Paganizam u teoriji i praksi III”, Iolar – objavljeno u Veštičjoj Reviji broj 11)
Dan prije Ostare djeca će nabrati travu i pripremiti gnijezdo u koje će im proljetni zeka na ostarsko jutro ostaviti poklone. Neke obitelji tjedan-dva prije Ostare posijat će pšenicu u plitkoj posudi, pa se neće morati brati trava. Proslava počinje na ostarsko jutro …
Bojenje jaja je najpoznatiji je ostarski običaj … Obojeno i oslikano jaje naziva se ostarsko jaje, dok se u slavenskih naroda češće rabi tradicionalni naziv pisanica (ruski: писанка).
Ostarska košarica je ukrasna slamnata košara s drškom u koju se stavljaju pisanice koje će se blagosloviti na ostarskom obredu i potom razmenjivati s drugim prijateljima. U košaricu se prvo stavlja svježa trava ili sjeno, potom se dodaju jaja koja se posipaju sjemenkama. Djeca mogu ujutru s košaricama ići po susjedstvu i razmenjivati jaja.
Ostarsko drvo je drvo na koje se vješaju pisanice. Obično je to neka grana s mnogo manjih grančica koja se postavlja u lonac sa zenljom. Najjednostavnije će biti da se povješaju ispuhana jaja. Takvo drvo može poslužiti kao još jedna lijepa kućna ostarska dekoracija.
Usto, potoje razne igre s pisanicama. Lov na jaja je igra u kojoj roditelji sakriju pisanice negde u vrtu, dvorištu, parku ili u prirodi, pa ih djeca moraju pronaći. Utrka jaja je igra u kojoj djeca moraju velikim žlicama u što kraćem roku prebaciti jaje s jednog mjesta na drugo, gurajući ih po neravnom terenu. Trebamo biti kreativni i osmisliti razne igrice.
Potom slijedi blagdanski doručak ... Jede se janjetina, piletina, šunka, zeleno povrće, tvrdo kuhana jaja, klice, koštice suncokreta i bundeve, mliječni proizvodi, kolači od meda, kreme od žumanjka, voće itd. Englesko tradicionalno jelo križno pecivo (hot cross bun) kružnog je oblika s prelivenom glazurom u obliku križa. To je uskršnje jelo koje simbolizira raspelo, no mnogi neopagani u njemu vide drevni simbol Sunca, pa ga također spravljaju za Ostaru. Ako se jedu pisanice, ljuske se mogu zakopati u polju kako bi zemlja bila plodna.
Šetnja u prirodi nakon doručka gotovo je neizostavan dio proslave Ostare. To je način da neposredno osjetimo promjene koje nastupaju u prirodi, te da se povežemo sa njom. Branje cvijeća se ne preporučuje, ali možemo s korijenom izvaditi neku proljetnicu i presaditi je u lončić. Nakon šetnje obično se održava obred, a popodne se pali proljetni krijes ili ostarski krijes koji simbolizira dominaciju Sunca nad tamom i kozmosa nan kaosom. Obično se pali na vrhu brežuljka, ali to nije nužno. Oko krijesa se pleše, a u njega se ubacuju sjemenke i drugi prinosi, čime se priziva plodnost zemlje …
Shema ostarskog obreda
Počinje oko 15:00 prije kasna ručka, po mogućnosti na otvorenom prostoru. Središnji dio obreda sastoji se od blagoslova sjetve, sadnje želja i životnih ciljeva te prinošenja žrtve u ostarsku obrednu vatru. Obred vode svećenik i svećenica … Prostorija i oltar ukrašavaju se pisanicama, cvjetnim buketima i sezonskim cvijećem (uvijek je bolje da se postave sadnice umjesto da se čupaju biljke u prirodi). Posebno se ističu šafran, čemerika, ljubica, jaglac, maslačak, tratinčica, tulipan i zumbul. Usto mogu se dodati grančice koje su tek propupale, pogotovo biljke forzicije ili zlatne kiše (Fersythia) koja ima prekrasne žute cvjetove ili vrbe planinske ive ili pendule (Salix caprea) čiji su muški cvatovi poznati kao „mace“. Sve se to može postaviti i po obodu određenog kruga. Stoljnjak je ružičaste ili zelene boje. Na sredini oltara nalazi se ostarsko drvo ili ostarska košarica…
Ostarska magija
Ostara je idealno vrijeme za magijske radove bilo koje konstruktivne namjene. Za razliku od Imbolca, ovdje se ne uništava neželjeno nego se priziva željeno. Talismanska magija i magija lutke posebno su popularne. Naglasak je na plodnosti, trudnoći, poboljšanju seksualnog života, zaljubljenosti i ljubavnim vezama. Pagani koji održavaju magijski vrt posadit će nove biljke …