Internacionalni Dan vila – 24. Jun autorka: Ana Martinović
„Vile nisu samo šareni likovi iz Diznijevih filmova ili imaginarnih entiteta iz vašeg detinjstva; ova misteriozna duhovna stvorenja su deo prirode i pozivanje na njihovomistično prisustvo može da vam pomogne da donesete lekovite moći u vašem životu”.
Fantazija, mašta i malo vilinskog čarobnog praha i eto ulaska u jedan čarobni svet – svet vila kojima se zahvaljujemo okupljanjem 24. juna u čast Međunarodnog danavila, bajki i dana čarolija!
Naravno, u svetu postoje i drugi dani u to ime i u različitom periodu se proslavljaju, zavisno od tradicija različitog naroda i njihovih verovanja. Neki govore da ih imaoko 1200 sličnih, kao što se na primer u Bugarskoj ova proslava održava 25. Marta, na dan blagovesti, prema verovanju da tog dana izlaze vile i nimfe, ali je za internacionalan dan vila proglašen 24. juni. Gde je to zapisano? Ne znam. Nisam pronašla ni jednu dokumentaciju koja bi potvrdila da je baš ovaj dan zaistaMeđunarodni dan vila ali, da li je to zaista potrebno?
Prvo što mi je proletelo kroz glavu, kad sam uzela da pišem o ovim čarobnim bićima, je slika knjige bajki, koju smo moje sestre i ja dobile, neke davne godine od „Deda Mraza”. Bila je to velika knjiga, tvrdih, teget korica a na njima najpoznatiji i najlepši zamak, onaj u kojem spavaju vile i Trnova Ružica, čuveni Nojšvanštajn u Bavariji!
Vile postoje u gotovo svim kulturama širom sveta, mada pod različitim imenima i deluju po čudnim i neobičnim zakonima ali, ono što im je zajedničko jeste, da su one duhovi koji nastanjuju svet oko nas. Tu se završavaju sve sličnosti i počinju neverovatno raznoliki koncepti vila. Ova vrsta mitskih bića najviše je zastupljena u evropskom folkloru, posebno keltskom, slovenskom, germanskom, engleskom, italijanskom i francuskom. Ono što je sigurno – vila je deo čarolija Prirode, njen duh koji je intenzivan kao otelovljenje dobre i zle sile, koja je u davnim vremenima, probudila slobodnu volju mnogih žena, kasnije prozvanim vešticama, da koriste lekovitu moć prirode naučivši ih veštinama isceljivanja. Nijedna reč nikada neće biti dovoljno iscrpna da definiše ova nesputana stvorenja iz šume koja vole da zadrže taj oreolmisterije. Priče o čarobnjacima, vilama, vilenjacima, malenim stvorenjima, vešticama, borbi dobra i zla, danas su najbolje prikazane u bajkama i animiranim crtanimfilmovima. Nekada je sve to izgledalo drugačije … Izraz „vila” seže u Europu, u srednji vek, ali slična bića su se pre spominjala, uključujući drevne sanskrtske tekstove, nimfe grčke mitologije (Grci su vile nazivali nimfama čije je ime značilo „mlada” i „prekrivena velom”, a prema Hesihiju, jedno od značenja takođe je i ružin pupoljak), jinni iz arapske mitologije i sl … Pored svog folklornog porekla, bile su uobičajeno obeležje renesansne književnosti i umetnosti romantizma, a posebno popularne u Velikoj Britaniji tokom viktorijanske i edvardske ere. Keltski preporod je takođe doveo do uspostavljanja vila kao kanonskog dela keltske kulturne baštine.
Sanjati i maštati je, po meni, jedan od najlepših darova koji nam je Bog podario! Živeti sa dozom magije pomaže nam u mnogim prilikama da prebrodimo teške ili nesrećne trenutke, i ne samo to – ona je večita inspiracija koja budi našu maštu i produbljuje je. Svet magije i fantazije uvek će imati poseban šarm! Naposletku, sve u šta verujemo je jako i postojano, onoliko koliko je jako i postojano u nama. Pitanje je samo koliko smo u stanju da se suočimo sa stvarima koje nisi vidljive oku? Koliko smo u stanju da osluškujemo šapat svekolikog sveta koji nas okružuje. Nekada je bilo drugačije. Nekada su se mogli čuti zvukovi cvrčaka i najudaljenijih dešavanja, alisu utihnuli pokriveni betonom i nekim drugim zvukovima. Danas su se vile „nastanile” u mnogim zbirkama narodnih umotvorevina, nastalih iz različitih izvora. Izmitova i priča o njima, saznajemo da nemaju jedinstveno poreklo, već da različite teorije o njihovom poreklu uključuju prikazivanje vila kao anđela ili demona u hrišćanskoj tradiciji, kao manja božanstva u predhrišćanskim pagansikm sistemima verovanja, kao duhove mrtvih, kao praistorijske prethodnice ljudima ili kao elemente. Etiketa vile ponekad je primenjivana samo na specifična magična stvorenja sa ljudskim izgledom, malim stasom, magičnim snagama i sklonošću ka lukavstvu. U drugim vremenima ona je korištena za opisivanje bilo kojeg čarobnog stvorenja, poput goblina i gnoma. Reč vilinski je ponekad korištena kao pridev, sa značenjemekvivalentnim „začarani” ili „čarobni”. Postoje mnoge vrste vila. U periodu detinjstva, možda ćemo se setiti zubne vile, koja nam je ostavljala ispod jastuka novčić u zamenu za zub koji smo izvadili. Naravno, to je preživelo sežanje predaka koje se zadržalo kod retkih ljudi. Njihov svet čini mnogobrojna porodica od vilenjaka, patuljaka, zmajeva, gnoma ili niz drugih čudesnih bića. Svakako, kao i ljudi i one imaju širok spektar različitih karakteristika i osobina ali ih ne smemo zaboraviti.
Period uoči letnjeg solsticija, između 19. i 25. juna uvek se smatrao svetim vremenom i još uvek ga narodna kultura doživljava i slavi kao noći čarolija. To je najkraća noć u godini i mnogi rituali se izvode u cilju predskazanja. Na letnjem solsticiju Sunce dostiže svoj maksimalni pozitivni nagib u odnosu na ekvator i započinje svoj“silazni” deo, semestar koji će se završiti zimskim solsticijom. Simbol božanske vatre ulazi 21. juna u sazvežđe Raka, simbol vode dominiran Mesecom, dajući takopovod za susret dveju zvezda. Ovo božansko venčanje obeležava prolaz između ljudskog i božanskog sveta. Mnogi govore, da ćete možda, ako ste dovoljno pažljivi, baš vi ugledati i vile jer su najvidljivije u zoru, sumrak ili ponoć – posebno u blizini vode ili nakon kiše. Dok ih pogledom tražite, nemojte gledati samo ulevo ili udesno od mesta koja vile vole često – gusto korenje drveća, mahovinu koja prekriva kamenje i ispod velikih, zelenih listova. Dovoljno je samo da je vaše srce čisto, ispunjeno ljubavlju i otvoreno …
U starogrčkoj religiji zimski solisticij se zvao „kapija bogova”, a letnji „kapija ljudi”.
Posebni rituali koji se izvode te noći treba da služe za stupanje u komunikaciju i održavanje ravnoteže kontrolisanjem „sila” koje prolaze kroz vrata solsticija. Po tradiciji se u noći uoči 21. juna pali vatra i sakupljaju biljke da bi se dobile terapeutske i regenerirajuće koristi.
Nikada nisam videla ni jednu vilu, ali znam samo, da u mome vrtu spavaju vile i bude se sa prvim osmehom Sunca. One brinu o svakoj travki i svakom pupoljku, tiho ibez buke. Ne vidim ih još uvek, ali ih ipak osetim – ponekad, kada me iznenada dotakne blag vetrić mirisa pun.
Zahvalimo se i Džesiki Galbert, umetnici iz Vatervila u Ohaju, koja ih je oživela svojim crtežima, kao i mnogim čarobnicama, poput Marjetke Jeršek, koja njihovoznanje, putem vilinskih simbola pretače u reč, i sa njim nas daruje.
Od srca vam preporučujem da proslavite Dan vila učestvovanjem na nekom od brojnih festivala i proslava koje su se formirale širom sveta u čast ovih mitskih stvorenja. Ne propustite ni jedan – vile to zaslužuju! U ovom ili onom obliku vile su nas očaravale stotinama godina. Dan vila savršena je prilika da ponovo oživite svoje dete u vama i divite se radosti i magiji bajkovitog sveta. Ako ste pomislili da se ovakvi festivali održavaju samo u drugim zemljama – znajte da se 24. Juna u Opatiji predveče, uz bogat kulturno zabavni program koji je počinje sa predstavom za decu, nešto kasnije za odrasle, uz šaroliko i maštovito odevene animatore i sve one koji vole vile. Program uključuje izložba mladih umetnika i niz kreativnih radionica („izrada šešira Petra Pana, izrada cvetnih vilin-venčića, izrada čarobnih životinja od papira, izrada vilinskih kućica), pričane su vilin-bajke, vilinski su oslikavana lica, upriličen je i vilin ples oko vilin-kola „maypole dance“, interaktivne igre poput zaboravljenihigara iz djetinjstva, lov na blago, a za one malo starije osnovnoškolce pustolove i istraživače smelih umova pripremljena je igra „Istraživanje o vilama”, a što je najvažnije svim sanjarima, svima koji nisu potisnuli u sebi dete koje se raduje i mašta – ulaz je slobodan!.
Ovaj dan možete takođe, proslaviti i kod kuće, u svom vrtu, druženjem sa biljkama ili sađenjem a možete prirediti i bajkovitu tematsku zabavu sa svojim prijateljima i porodicom. Šta god osmislite, ne zaboravite da počastite vile vašeg doma kolačićima i sa malo mleka. Možete odgledati neki od čarobnih filmova i zaploviti nebomzajedno sa Zvončicom i Petrom Panom, možete napraviti vašu ličnu vilinsku baštu, možete se prerušiti zajedno sa vašim kućnim ljubimcima, i da, obavezno ispletitevenčić od cveća i stavite ga na glavu … Možete sve što vam mašta dozvoljava, i znajte, da kakva god bude vaša odluka, ne smete zaboraviti da se osmehnete vašemdetetu i detetu u vašem ogledalu i da mu kažete hvala. Pospete malo magičnog praha po sobi, da oživite čaroliju ovog dana i da nikada ne izgubite moć koja vam je darovana – da maštate i letite!
Izvor: Veštičja Revija broj 37. Str.35 – 37
http://vesticjarevija.com/?page_id=141